„Gospođa Bovari, to sam ja!“ Ova navodna Floberova izjava poziva čitaoce da upoznaju Emu Bovari i procene ima li supruga provincijskog lekara nešto zajedničko sa piscem koji je život posvetio stilu.
Upravo će stvaralaštvo Gistava Flobera biti tema trećeg događaja iz serijala “Knjige u središtu”, koji će se održati, za promenu, u četvrtak, 12. decembra od 17 časova u Evropskoj kući u Beogradu. O Floberu, na 203. godišnjicu rođenja velikog francuskog književnika, govoriće dr Vesna Elez.
Mogu li savremeni čitaoci razumeti Floberovu junakinju koja mašta o lepšem životu, romantičnoj ljubavi, Parizu? Prepoznaju li ironiju ili dvosmislenost doživljenog govora u Gospođi Bovari?
Ukoliko nam je Ema Bovari, „ženski Don Kihot“, bar donekle bliska, možemo li prići drevnoj Salambi, junakinji istoimenog romana, egzotičnoj kćeri Hamilkara Barke, vanredne lepote, koju je opčinio Mato, vođa neprijateljske varvarske vojske? Po čemu su Floberove heroine izuzetne i slične, iako pripadaju različitim i udaljenim svetovima?
Miloš Crnjanski je prepoznao Floberovu modernost već u mladalačkom delu Novembar. Po njegovom sudu, upravo će Novembar „u XX veku dovesti do novog oblika romana i nove proze“. Prevesti Salambu Floberovu, smatra Crnjanski, „znači prevoditi svirku starih horova afričkih hramova, šum mora, daleki bolni glas alžirskih pustinja i šapat igračica numidskih“. Koliko nam danas znače ovi Floberovi romani?
Više o serijalu „Knjige u SREDištU“
Biografija gošće
Vesna Elez, redovni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Rođena 17. novembra 1975. godine u Foči. Završila je studije opšte književnosti i teorije književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1999. godine. Završila je studije moderne književnosti na Univerzitetu Pariz-Sorbona u Parizu 2002. godine, gde je i magistrirala, 2003. godine. Doktorirala je 2007. godine na Univerzitetu Pariz-Sorbona odbranivši disertaciju iz francuske književnosti i civilizacije „Znanje i spoznaja u Iskušenju svetog Antonija i Buvaru i Pekišeu Gistava Flobera“ pod mentorstvom profesora Antoana Kompanjona.
Autor je tri monografije: Le Savoir et la connaissance dans La Tentation de saint Antoine et Bouvard et Pécuchet de Gustave Flaubert (Dosije, 2010), Tri ogleda o Floberu (Filološki fakultet, 2015) i O Bodlerovom Cveću zla (Filološki fakultet; Dosije, 2020).
Član je naučnih društava The Nineteenth-Century French Studies Association, The Society of Dix-Neuviémistes, The Society for French Studies, The Modern Language Association (MLA) i La Société des études romantiques et dix-neuviémistes (SERD). Bila je predavač po pozivu na Univerzitetu u Kembridžu, Univerzitetu u Liježu i Univerzitetu u Novom Sadu.