Profesorka koja tvrdi da su sećanje i istorija suprotnosti, koja je većinu svog istraživačkog rada posvetila kulturi sećanja i analizi dokumenata prošlosti, redovna profesorka na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, Dubravka Stojanović, bila je gošća Evropske kuće u Beogradu.
U okviru književnog serijala Knjige u središtu koju vodi poznati novinar i kolumnista Nedeljnika Branko Rosić, ove srede bilo je reči o problemima demokratizacije i modernizacije Srbije, istorije Beograda i zanimljivim rezultatima analize udžbenika istorije u Srbiji.
Profesorka Stojanović objavila je 2023. knjigu „Prošlost dolazi“ u kojoj ispituje karakter i ulogu srpskih udžbenika istorije u perspektivi dužeg trajanja, u periodu od 1913. do 2021. Analizirala je načine na koje su se tumačenja prošlosti menjala u srpskim udžbenicima istorije i kakva je bila njihova veza sa zvaničnom ideologijom i kulturom sećanja.
„U ovoj knjizi, Prošlost dolazi, pokazala sam koliko puta su neke elementarne istorijske činjenice promenjene”, istakla je Stojanović i dodala da je udžbenicima počela da se bavi 1993. godine, kada su prvi put dramatično promenjeni. „Ali sve te godine tragala sam za naslovom te knjige i nikako nisam bila srećna, jer sam stalno htela da obrnem Povratak u budućnost, onaj film, da obrnem u nešto sa prošlošću, ali ta rečenica mi nešto nije funkcionisala, do trenutka kad sam videla grafit na ulicama Beograda, Prošlost dolazi. Ko zna šta je taj autor grafita hteo time da kaže, ali to je rešilo moje probleme i to je postalo naslov te knjige.“
Stojanović je istakla da se ovaj naslov pre svega uklopio i u teoriju kulture sećanja i da je istu rečenicu srela kod jednog francuskog istoričara. „On je pisao o društvima u kojima se prošlost ne završava, koja ne žive u sadašnjosti, koja neće da uđu u budućnost, nego kojima se stalno predstavlja da prošlost još nije ni došla, da ona još nije ni stigla, pa da prvo mi moramo to sve da rešimo, da stigne prošlost, pa da onda mi rešimo te probleme, pa kad rešimo te probleme, da onda možda uđemo u savremenost“, istakla je Stojanović. „I to je ono što se nama dešava, to je ono o čemu smo pričali, to je ono zašto mi ne možemo da izađemo iz devedesetih, naravno da možemo, ali nam se predstavlja kao da one tek treba da počnu. Kao da tek treba sve ovo da se desi što se tada desilo, da bismo mi odatle izašli.“
Ona je takođe istakla da upravo tu leži ta ogromna manipulacija prošlošću, potreba za stvaranjem mitova, i proklamovanje elemenata sećanja kao istoriografskih podataka. Profesorka Stojanović ističe da su, zapravo, istorija i sećanje suprotnosti, posebno politika sećanja koja je uvek politički proces, jer sećanje je afektivno i sakralizuje uspomene, dok je istorijska nauka sekularna, kritička i racionalna. „Nažalost, ta moja nesrećna nauka spada u neke od najzloupotrebljenijih i najviše instrumentalizovanih i upravo je to psihološki važno, zato što ćete vi u emotivnom smislu ljude najlakše pogoditi ako im govorite o prošlosti. Mnogo više nego ako govorite o sadašnjosti“, istakla je Stojanović.
Tokom razgovora, profesorka je takođe pomenula značaj projekta Muzej devedesetih i stalne postavke izložbe „Lavirint devedesetih“ u čijem kreiranju je i ona učestvovala. Cilj ove izložbe je novo i drugačije sagledavanje decenije koja je promenila tokove života miliona ljudi na ovim prostorima. „Na našoj izložbi su svi podaci o svemu što se desilo devedesetih, ali su eksponati vrlo emotivni. I mislimo da ta kombinacija buđenja emocija, vraćanja emocijama, uz podatke, da je to neka nova kombinacija“, kazala je profesorka Stojanović.
Do kraja juna Evropska kuća i Branko Rosić, ugostiće još dva velika imena srpske rokenrol i filmske scene, a to su Petar Janjatović, poznati rok kritičar i novinar koji će gostovati 18. juna, i Srđan Dragojević, reditelj i pisac kojeg ćemo slušati 25. juna.
Prijavite se za Knjige u središtu
Književni program Evropske kuće KNjIGE U SREDištU usredsređen je na najreprezentativnije i najzanimljivije književne događaje i pojave savremene evropske i srpske kulture. Osnovni cilj programa jeste predstavljanje sveg bogatstva i višeglasja u književnosti, od velikih književnih zvezda današnjice, preko mladih i inovativnih pisaca i spisateljica, pa sve do radikalnih umetničkih praksi, koje preispistuju prostore ljudskih sloboda u vrlo složenom društveno-kulturnom i ekonomsko-političkom evropskom kontekstu.