U jeku velikih toplotnih talasa koji su zadesili Evropu, tema globalnog zagrevanja postaje i ostaje sve češća tema o kojoj se priča u javnosti – kako akademskoj, tako i u opštoj.
Biljni i životinjski svet na našoj planeti proživljava slične tegobe kao i ljudi u savremenim klimatskim uslovima – od poažara, suša, poplava, pa sve do urbanizacije, koji su narušili staništa i ekosisteme mnogih vrsta, pa čak doveli do toga da određene vrste kreću da izumiru.
Upravo o ovom fenomenu i o tome gde se nalazimo po pitanju biodiverziteta i izumiranja vrsta – razgovaralo se na još jednoj tribini „Nauka u kući“.
U Evropskoj kući pričali su prof. dr Vladimir Đurđević, klimatolog sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i dr Tanja Vukov, evoluciona biološkinja sa Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, dok su moderatori bili dobro poznati duo – Slobodan Bubnjević i Marija Vudragović sa portala „Nauka kroz priče“.
„Klimatske promene su tu i već je prevaziđeno pričati i ubeđivati ljude da se klima zaista promenila, jer klimatolozi jako dugo upućuju na ovaj problem, a sada ga osećamo bukvalno svi“, rekao je profesor Đurđević, pokušavajući publici što više da približi problematiku i postupke zbog kojih se uopšte bavimo i proučavamo klimatske promene.
„Kada je u pitanju region, Jugoistočna Evropa vodeća je po toplim letima – ne samo po porastu temperature, već i po brzini rasta temperatura“, naveo je.
Upravo klimatske promene i fenomeni unutar njih, poput poznatog El Ninja, usko su povezani sa promenama u biljnom i životinjskom svetu. O tome je posebno pričala dr Tanja Vukov, objašnjavajući da se nalazimo u šestom izumiranju vrsta, s obzirom da se proteklih pet kroz istoriju događalo pokrenuto raznim klimatskim i atmosferskim fenomenima.
„Naučnici su procenili da danas vrste izumiru hiljadu puta brže nego što je to očekivano u uslovima u kojima se nalaze. Prvo nestaju takozvane „manje harizmatične“ vrste poput zglavkara i insekata koje ljudi često ne vide ili čak smatraju smetnjom“, navela je Vukov.
Ovakav antropocentrični prostup, smatraju naučnici na tribini, doveo je do toga da „zakasnimo na voz“ u pokušaju da spasimo vrste koje su nam „prijemčivije“, zapostavljajući pritom one manje popularne.
Širom Evrope, pojedine zemlje su ipak počele da vraćaju neke od prethodno preuređenih staništa, kao što oko Dunava sada to rade Rumunija, Mađarska i Austrija.
Ono što ne treba zaboraviti je da će priroda, na ovaj ili na onaj način – opstati. Jedino pitanje koje tu treba postaviti jeste – hoćemo li mi sa njom?
Tribine „Nauka u kući“ odlaze na letnju pauzu, nakon koje nastavljamo gde smo stali.
Evropska kuća u saradnji sa popularnim portalom „Nauka kroz priče” organizuje serijal naučno popularnih tribina za sve ljubitelje nauke, sa ciljem da na pristupačan i uzbudljiv način približi aktuelne teme i savremena istraživanja. „Nauka u kući“ je deo Mesečnog programa Evropske kuće, sa ciljem promocije nauke i njenih dostignuća.