Kroz program Kreativna Evropa do sada je podržano gotovo 50 projekata prevođenja, a zahvaljujući aktuelnom ciklusu u Srbiji će biti objavljeno oko 200 novih naslova savremene evropske književnosti.
Šta povezuje roman o devojci koja se bori da sačuva uzgoj irvasa na severu Švedske, priču o nestajanju pčela, savremene nemačke i španske književne hitove i knjige koje pomažu deci da razumeju odrastanje, različitost i svet oko sebe? Odgovor je – program Kreativna Evropa.
U Evropskoj kući predstavljeni su rezultati jednog od najuspešnijih evropskih programa za podršku izdavaštvu, kao i novi projekti domaćih izdavača koji zahvaljujući evropskoj podršci prevode i objavljuju savremenu evropsku književnost za čitaoce u Srbiji.
Rezultati pokazuju da se izdavačke kuće iz Srbije danas nalaze među najuspešnijim učesnicima poziva European Literary Translation (LIT) . U aktuelnom programskom ciklusu 2021–2027, tokom prvih pet poziva, podržano je 25 projekata domaćih izdavača, ukupne vrednosti oko dva miliona evra, zahvaljujući kojima će biti prevedeno oko 200 naslova savremene evropske književnosti. Od početka učešća Srbije u programu Kreativna Evropa podržano je gotovo 50 projekata književnog prevođenja.
Predstavljajući ove rezultate, projektni menadžer Deska Kreativna Evropa Srbije Bojan Milosavljević istakao je da evropska podrška ne doprinosi samo objavljivanju novih knjiga, već i razvoju čitalačke publike. Posebno je naglasio značaj približavanja savremene evropske književnosti deci i mladima, kao i potrebu da kvalitetna prevedena izdanja budu dostupna školskim i javnim bibliotekama širom Srbije.
„Ideja ove konferencije bila je da povećamo vidljivost ovih projekata i izdavača koji ih realizuju, kako bi knjige objavljene kroz program Kreativna Evropa pronašle put do još većeg broja čitalaca. Zahvaljujući ovim projektima upoznajemo književnosti, jezike i kulture sa kojima ranije nismo imali dovoljno prilika da se susretnemo“, rekao je Milosavljević.
Književnost koja govori o svetu u kojem živimo
Izdavačke kuće koje su predstavile svoje projekte pokazale su koliko se savremena evropska književnost danas bavi temama koje su bliske čitaocima svih generacija – od klimatskih promena i položaja žena do identiteta, migracija, odrastanja i društvenih promena.
Urednica izdavačke kuće Heliks Katarina Ješić predstavila je projekat Evropsko književno platno: portreti našeg doba, koji okuplja autore sa mađarskog, bugarskog, norveškog, finskog i drugih evropskih jezičkih područja. Među odabranim naslovima nalazi se i roman „Krađa“ švedske autorke An-Helen Lestadijus, koji kroz priču o mladoj pripadnici naroda Sami otvara pitanja očuvanja kulturnog identiteta, odnosa prema prirodi i društvenih nepravdi. Drugi naslovi bave se ekološkim izazovima, dezinformacijama, položajem žena u društvu i promenama koje oblikuju savremenu Evropu.
„Kroz književnost govorimo o ekologiji, klimatskim promenama, identitetu, položaju žena i manjina. Verujemo da upravo književne priče mogu da približe ove teme čitaocima i podstaknu razumevanje savremenih društvenih izazova“, rekla je Ješić.
Ješić je posebno istakla da se projekti ne završavaju objavljivanjem knjiga. Heliks kroz evropsku podršku organizuje festivale, tribine i susrete sa čitaocima širom Srbije, a značajan deo aktivnosti posvećen je gimnazijama i manjim sredinama, kako bi mladi imali priliku da upoznaju savremene evropske autore i razvijaju naviku čitanja.
Evropska podrška otvara prostor za nove autore
Govoreći o projektu „Nova književnost za nove generacije“, urednik izdavačke kuće Blum Aleksandar Šurbatović ukazao je na značaj evropske podrške za objavljivanje dela koja zbog složenih prevoda i visokih troškova izdavanja često ne bi mogla da pronađu put do domaćih čitalaca.
„Za male i srednje izdavače ovo nije samo dodatna podrška. Zahvaljujući programu Kreativna Evropa možemo da objavimo knjige koje tržišno gotovo ne bi bilo moguće izdati. Reč je o delima koja predstavljaju vrh savremene evropske književnosti i koja bez ovakvih programa teško pronalaze put do čitalaca“, rekao je Šurbatović.
Pored ovog projekta, Blum trenutno realizuje i novi projekat Book Plant, u okviru kojeg će tokom naredne dve godine biti prevedeno 14 dela savremene evropske književnosti. Kako je istaknuto, cilj nije samo predstavljanje novih književnih glasova, već i otvaranje tema poput ekologije, društvene odgovornosti i savremenih evropskih izazova kroz književnost.
Knjige za decu kao most između evropskih kultura
Poseban segment konferencije bio je posvećen književnosti za decu i mlade.
Direktorka izdavačke kuće Odiseja Sandra Bakić Topalović predstavila je međunarodni projekat koji povezuje izdavače iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Severne Makedonije i Nemačke sa ciljem prevođenja savremene književnosti za decu i mlade, ali i predstavljanja srpskih autora čitaocima širom Evrope.
Kako je objasnila, knjige obuhvaćene projektom bave se temama koje su zajedničke mladima bez obzira na zemlju u kojoj odrastaju – prijateljstvom, prihvatanjem različitosti, uticajem društvenih mreža, osećajem pripadanja i izazovima odrastanja. Poseban značaj projekta ogleda se i u tome što omogućava cirkulaciju književnosti nastale na takozvanim „malim jezicima“, stvarajući prostor da savremeni srpski pisci budu prevedeni i predstavljeni evropskoj publici.
Pored izdavačke delatnosti, Odiseja kroz evropske projekte organizuje besplatne programe za decu u školama, bibliotekama i lokalnim zajednicama, posebno u sredinama koje imaju manje kulturnih sadržaja, dok će jedna od knjiga iz aktuelnog projekta biti donirana ukrajinskoj deci koja trenutno žive u Srbiji.
Više od prevođenja knjiga
Konferencija je pokazala da program Kreativna Evropa ne finansira samo prevođenje književnih dela. Kroz evropske projekte izdavači razvijaju međunarodna partnerstva, organizuju književne festivale i razgovore sa čitaocima, promovišu savremene evropske autore i doprinose tome da kvalitetna književnost bude dostupnija publici širom Srbije.
Za čitaoce to znači više prilika da otkriju nove autore, upoznaju različite evropske kulture i čitaju knjige koje otvaraju pitanja važna za savremeno društvo – bez obzira na to da li dolaze iz velikih evropskih književnosti ili sa manje zastupljenih jezičkih područja.