Zašto nas vanzemaljci još nisu kontaktirali? Ovo je pitanje na koje ćemo pokušati da odgovorimo na drugom u nizu događaja iz serijala Nauka u Kući na temu ‘Život izvan zemlje’.
Tribina će se održati u utorak, 25. novembra od 19 časova u Evropskoj kući. Formular za prijavu nalazi se OVDE.
Kroz zanimljivo putovanje će vas voditi moderatori Slobodan Bubnjević i Marija Đurić.
Fermijev paradoks (koji je dobio ime po fizičaru Enriku Fermiju) je kratko i provokativno pitanje: ako je svemir ogroman, star i pun zvezda sličnih Suncu, „gde su svi?“ U galaksiji ima stotine milijardi zvezda, a mnoge imaju planete u „naseljivoj zoni“. Čak i sporim tempom kolonizacije, tehnološka civilizacija bi – bar po grubim procenama – mogla da obiđe celu našu galaksiju Mlečni put za nekoliko miliona godina. Ipak, nemamo uverljiv trag vanzemaljskog života, ni mikroba, ni „mega-struktura“, ni radio-signala koji jasno nose pečat inteligencije.
U pozadini paradoksa stoje dva suprotna sklopa argumenata. S jedne strane, astronomija nam govori da su uslovi za život česti: planete su svuda, voda i organska hemija nisu retke, a prošlo je puno vremena. S druge strane, nemamo očitavanja nijednog traga iako ih intenzivno tražimo – radio-teleskopi, infracrveni pregledi i druge potrage nisu pronašli nedvosmislen dokaz. Ova napetost između očekivanja (trebalo bi da ih ima mnogo) i dokaza (nema ih) jeste suština paradoksa.
Jedno objašnjenje polazi od tzv. „Velikog filtera“ – postoji serija uskih grla u evoluciji života – nastanak života, prelaz na ćelije sa jedrom, višestaničnost, inteligencija, industrijska tehnologija, dugoročna održivost – i bar jedno od njih je ekstremno malo verovatno. Ako je filter iza nas (npr. samo-nastanak života je gotovo nemoguć), onda smo mi retki srećnici. Ako je filter ispred nas (npr. civilizacije se samouništavaju ili ne mogu dugo da opstanu), to je mračnije upozorenje: teško je ostati tehnološka civilizacija na kosmičkim rokovima.
Druga grupa objašnjenja kaže da su civilizacije možda česte, ali teško uočljive. Razlozi mogu biti „tiha“ tehnologija (komunikacije usmerene, kratkotrajne ili ne uključuju radio talase), kratki prozori detekcije, ogromne međuzvezdane daljine i ograničenje brzinom svetlosti. Tu su i „društvene“ hipoteze, ili jednostavno kulturna nezainteresovanost za među-zvezdnu ekspanziju.
Evropska kuća u saradnji sa popularnim portalom „Nauka kroz priče“ pokreće novi serijal naučnopopularnih tribina za sve ljubitelje nauke. Cilj programa je da na pristupačan i uzbudljiv način približi najnovija otkrića i trendove, uz vrhunske sagovornike iz naučne zajednice i žive veze sa evropskim istraživačkim institucijama. Serija događaja počeće upravo pričom o kvantnoj mehanici.
Evropska unija zasniva se na znanju i inovacijama, a naučna zajednica u Srbiji je deo Evropskog istraživačkog prostora (ERA) i kroz evropske programe učestvuje u hiljadama projekata. „Nauka u Kući“ oslanja se na bogato višegodišnje iskustvo organizovanja masovno posećenih i medijski prepoznatljivih tribina „Nauke kroz priče“, spajajući stručnost i popularnost.