Odnos književnosti i stripa biće tema događaja u okviru serijala Knjige u središtu, koji će se održati 5. marta od 19 časova u Evropskoj kući.
Poslednjih godina objavljen je nemali broj stripova koji su za predloške imali neka od najpoznatijih dela i likova svetske književnosti. Posebnu pažnju u tom polju, verovatno očekivano, izazivaju dela epohe romantizma i neoromantizma, koja su ponudila obrasce ne samo za brojne kasnije pisane, crtane i igrane adaptacije nego i za čitave žanrove (popularne) književnosti koji su proizašli iz njih.
Kako danas, kada se nakon svih knjiga, stripova i filmova nastalih na tragu ovih čudovišta koja smo voleli, još jednom prići tim pričama? Stripovi Žorža Besa Drakula, Frankenštajn i Zvonar Bogorodičine crkve, kao i Marka Kanava i Korada Roija Frankenštajn: U ime oca i Drakula: Red zmaja i Frankenštajn: Živ je, živ Stiva Najlsa i Bernija Rajtsona pružaju ubedljive odgovore na navedeno pitanje: njihova umetnost poštuje klasične obrasce, ali ih jednako toliko i oživljava u autentičnu autorsku umetnost, u kojoj se i može, a i mora uživati nezavisno od korišćenih predložaka.
Darko Tuševljaković (1978) pisac je, urednik i prevodilac. Počeo je da objavljuje kraću i dužu prozu početkom dvehiljaditih i do sada je objavio tri zbirke priča i pet romana. Dobitnik je nagrade „Lazar Komarčić“, Andrićeve nagrade i Nagrade Evropske unije za književnost. Dela su mu prevedena na osam jezika. Za prevod romana „Suština stvari“ dobio je nagradu Društva književnika Vojvodine. Radi kao urednik stripa u izdavačkoj kući „Čarobna knjiga“.
Nikola Dragomirović (1977) je urednik, prevodilac i stripski kritičar. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Profesionalno je počeo da se bavi stripom kao kritičar u nedeljniku „Vreme“, gde objavljuje tekstove o stripu i kulturi od 2012. godine. Pored ovog nedeljnika, redovno piše za „Politikin Zabavnik“ i nekoliko onlajn portala. Urednik je stripa i prevodilac u izdavačkoj kući „Čarobna knjiga“.