Od 19. do 21. juna 2025. godine, tradicionalno je održana Međunarodna konferencija Antimikrobna rezistencija – trenutno stanje i perspektive, koja je okupila više od 80 naučnika, istraživača i stručnjaka iz zemalja regiona i Evropske unije.
Antimikrobna rezistencija (AMR), odnosno otpornost bakterija na antibiotike, predstavlja jedan od najozbiljnijih globalnih javnozdravstvenih izazova današnjice. Nastaje usled neracionalne i prekomerne upotrebe antibiotika kako u humanoj, tako i u veterinarskoj medicini, te zaštiti bilja.
Ovogodišnja konferencija bila je fokusirana na upravljanje antibioticima i nadzor, ističući važnost saradnje između različitih oblasti. Osim toga, teme su obuhvatile racionalnu upotrebu antibiotika, nadzor nad rezistencijom, inovativne alternative, strategije kontrole infekcija, kao i mikotoksine i izazove u poljoprivredi.
Prof. dr Zorana Kovačević, predsednica naučnog odbora, istakla je da je situacija u Srbiji alarmantna, ali da postoje pozitivni pomaci zahvaljujući sveobuhvatnom nadzoru i edukaciji.
„Situacija u Republici Srbiji je prilično alarmantna kada je u pitanju stopa rezistencije, kako u humanoj tako i u veterinarskoj medicini, ali ono što se dešava u našoj zemlji je intenzivan nadzor nad upotrebom antibiotika u humanom i veterinarskom sektoru ali i nadzor rezistencije bakterija na antibiotike koji doprinose tome da se podiže svest o značaju ovog problema i merama za njegovo sprečavanje.“, izjavila je prof. Kovačević.
Prof. dr Iskra Cvetković sa Fakulteta veterinarske medicine u Skoplju govorila je o važnosti zajedničke saradnje.
„S obzirom na tom da je antimikrobna rezistencija jedna globalna kriza koja nam preti da se vratimo u doba kada su bakterijske infekcije bile smrtonosne, rešenje postoji i moramo ih aktivno primenjivati. Ključ je u konceptu jednog zdravlja koji znači čuvanje zdravlja živih bića i životne sredine. Osnovna rešenja u borbi protiv antimikrobne rezistencije su prvo racionalna primena antibiotika, to znači da se antibiotici koriste samo onda kada su neophodni i pod nadzorom doktora veterinarske medicine i lekara. Ključ je i u edukaciji populacije i poljoprivrednika. Sledeća je kontrola infekcije, higijena, sanitacija, vakcinacija ljudi i životinja – sve to ubija potrebu za antibioticima..“ rekla je prof. Cvetković.
U okviru konferencije prezentovan je 81 naučni rad, kroz osam tematskih sesija. Pored istraživača i profesora, konferenciji su prisustvovali i veterinari, farmaceuti, farmeri i poljoprivrednici, što je omogućilo razmenu znanja i iskustava iz različitih sektora.
Prof. dr Nenad Magazin, dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, naglasio je značaj ovakvih skupova za edukaciju i unapređenje prakse:
„Edukacija je vrlo bitna pogotovo u poljoprivrednoj proizvodnji gde tehnologija napreduje i potrebno je stalno usavršavanje. Iskustvo je veoma bitno ali treba pratiti ovakve skupove jer su za razmenu iskustava i time što prisustvujete ovde možete da dobijete jednu korisnu informaciju koja vas može uputiti u pravom smeru i rečenju problema.“ rekao je prof. Magazin.
Konferenciju je podržala i Evropska kuća Novi Sad, u okviru brojnih projekata finansiranih iz IPA fondova Evropske unije, koji se odnose na unapređenje veterinarske politike i zaštite zdravlja životinja u Srbiji.
Evropska unija je do sada investirala preko 20 miliona evra u programe iskorenjivanja besnila, jačanje kapaciteta Uprave za veterinu i opremanje veterinarskih inspekcija. Zahvaljujući tim naporima, u Srbiji od 2019. godine nije zabeležen nijedan slučaj besnila.
Jedan od ključnih zaključaka konferencije jeste potreba za smanjenjem upotrebe antibiotika i aktivnijom primenom alternativnih rešenja. Međunarodne konferencije poput ove ključne su za unapređenje svesti i razvijanje održivih strategija u borbi protiv AMR.