Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors
Language Switcher
SRB | ENG

Kvantna mehanika – Svi je koristimo, ali malo ko zna kako zapravo funkcioniše

Postoje mnoga pitanja na koja ne umemo da odgovorimo i mnoge genijalne ideje o tome kako bi odgovori mogli da glase – kvantna mehanika u centru je interesovanja savremene fizike, sa svim svojim suprotnostima i paradoksima.

 

2025. godina proglašena je Godinom kvantne mehanike. Pre tačno jednog veka, grupa fizičara, u pokušaju da razume atome, otkrila je disciplinu stranu ljudskoj intuiciji. U godinama koje su usledile, kvantna mehanika promenila je svet. I zato je bila tema prve tribine serijala „Nauka u Kući“.

 

Profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu Duško Latas, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Slobodan Perović i specijalni online gost profesor Tehnološkog univerziteta u Beču Časlav Brukner razgovarali su na ovu temu u Evropskoj kući sa autorima „Nauke kroz priče“, Slobodanom Bubnjevićem i Marijom Đurić.

 

Duško Latas, profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu

 

„Kvantna mehanika je ostala relevantna zato što je dobra teorija“, izjavio je profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu Duško Latas, dodajući i da je puna paradoksa:

 

„Ona je tu sa svim svojim suprotnostima i paradoksima. Na izvestan način, kao mobilni telefon – svi ga koristimo, a malo ko zna kako on zapravo funkcioniše“, kaže profesor Latas.

 

Jedna od primena takođe najbliži široj javnosti jeste razvoj kvantnih kompjutera. Oni bi u teoriji mogli da imaju mnogo veće mogućnosti nego standardni računari. Ipak, profesor Filozofskog fakulteta Slavko Perović poziva na oprez u očekivanjima:

 

„Trebaće još dosta vremena da dođemo do kvantnih računara. Nikada se naravno ne zna sa novim tehnologijama, možda bude neki neverovatan obrt koji niko ne anticipira, ali to je nešto što će sigurno trajati decenijama. Ako se usvoji ta tehnologija, ako bude zaista upotrebljiva, to će postati jedna od osnovnih tehnologija. To je sigurno prvi taj horizont primene kvantne mehanike koji sad gledamo, ako prisustujemo u razvoju te tehnologije”, kaže profesor Perović.

 

Latas smatra da su tehnički problemi glavna prepreka za dolazak do korišćenja kvantnih računara u svakodnevnom životu, a sagovornici smatraju da će, kada do toga dođe, porasti interesovanje i za ovu naučnu oblast.

 

 

Gosti tribine mogli su da čuju i kratak razgovor sa profesorom Univerziteta u Beču Časlavom Bruknerom, koji je rođen u Novom Sadu i sada radi u laboratoriji zajedno sa jednim od dobitnika Nobelove nagrade za fiziku. Anton Zajlinger, Džon Klauzer i Alen Aspekt tada su nagrađeni za eksperimente kojima su dokazani principi kvantne prepletenosti.

 

„Od tog momenta, mali korak nas je delio do prihvatanja i upotrebe tih čudnih zakona kvantne mehanike u drugoj tehnološkoj revoluciji – kvantnoj revoluciji. Prva je donela poluprovodnike, a ova druga treba da donese novi način obrade informacija – ono što mi zovemo kvantna informacija. I ono se upravo zasniva na tim čudnim fenomenima kakva je kvantna prepletenost“, navodi Brukner.

 

Snimak cele tribine možete pogledati ovde.

 

Serijal naučnih tribina Nauka u Kući sprovodi se u saradnji sa portalom Nauka kroz priče, sa ciljem da najaktuelnije teme u nauci približi najširoj javnosti. Naredne tribine planirane su za 25. novembar, kada ćemo postaviti pitanje „Gde su vanzemaljci“, a 22. decembra ćemo se baviti temom veštačke inteligencije.

Language Switcher
SRB | ENG

DOGAĐAJI

EVROPSKA KUĆA

MULTIMEDIJA