Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors
post
dogadjaj
izvestaj
page
mesecni-program
Language Switcher
SRB | ENG

Preliminarni nalazi izveštaja iz senke o politikama prema Romima

Svega šest od ukupno 34 koraka Reformske agende ostvareno je do krajnjeg roka, kraja 2025. Najslabije stoji oblast osnova, odnosno vladavina prava.

Ove podatke je 17. novembra u Nišu, u ime YUROM centra i šest partnerskih organizacija, predstavio je direktor centra Osman Balić, na prvom javnom čitanju preliminarnih nalaza iz prednacrta Izveštaja iz senke o politikama prema Romima, iz ugla Plana rasta za Zapadni Balkan i Reformske agende za Srbiju.

Izveštaj iz senke je paralelan državnim izveštajima o sprovođenju tih politika. Njegova snaga su brojke.

„Taj izveštaj koji mi radimo ne sadrži opisne termine. Sadrži brojke, a brojke su surove“, kaže Osman Balić.

Plan rasta za Zapadni Balkan je inicijativa Evropske unije pokrenuta u novembru 2023. Regionu je do 2027. namenjeno šest milijardi evra, od čega dve milijarde u bespovratnim sredstvima i četiri u povoljnim kreditima. Srbiji pripada oko 1,58 milijardi evra.

Uslov je Reformska agenda, nacionalni dokument usvojen u oktobru 2024, sa 98 konkretnih koraka i rokovima, po principu više reformi, više novca. Isplate zavise od ostvarenih rezultata. Srbija je uputila zahtev za isplatu rate, a čeka se da državni izveštaji budu kompletirani.

Život romske populacije u brojkama

Po popisu iz 2022. u Srbiji živi 131.936 Roma, oko dva odsto stanovništva, a organizacije procenjuju da ih je stvarno znatno više. Nezaposlenost je preko 30 odsto. Registrovano je oko 27.000 nezaposlenih Roma, skoro polovina su žene, a udeo dugotrajno nezaposlenih je oko 67 odsto.

Među mladima od 18 do 24 godine samo 27 odsto radi, školuje se ili je na obuci. Kod mladih Romkinja, devet od deset je izvan sve tri kategorije. Visoko obrazovanje ima oko jedan odsto Roma, naspram 23 odsto u opštoj populaciji.

U obrazovanju ima pomaka. Svake godine u prvi razred krene oko dve i po hiljade romske dece. Ministarstvo prosvete iz budžeta finansira 316 pedagoških asistenata, za šta godišnje izdvaja oko 355 miliona dinara, kao i 60 nastavnika romskog jezika. U školskoj 2025/26. godini dodeljeno je 1.119 stipendija srednjoškolcima, ukupno oko 90,6 miliona dinara, uz obezbeđen smeštaj i ishranu.

Problem je, kaže Balić, već na samom startu. Romsko dete u prvi razred polazi dvojezično, jer mu je srpski često drugi jezik, a u državnom izveštaju koji su pre nekoliko dana dobili od Ministarstva prosvete nema podataka o pohađanju predškolskog obrazovanja dece od treće do pete godine.

„Zašto se dvadeset godina oslanjamo na izreku da nema mesta u obdaništima za romsku decu?“, pita Balić.

Srbija, kaže Balić, kasni za drugim zemljama u regionu, iako je nekada prednjačila, a poslednjih nekoliko godina posebno stagnira. Romske organizacije, dodaje, nisu političke stranke i zanimaju ih samo rezultati, pa traže i da Romi budu u ministarstvima, na mestima državnih sekretara.

Ako se tempo ne ubrza, upozorava Balić, sredstva mogu biti izgubljena, a sa njima i prilika za romsku zajednicu.

DOGAĐAJI

EVROPSKA KUĆA

MULTIMEDIJA