U amfiteatru Mlekarske škole „Dr Obren Pejić“ u Pirotu održan je okrugli sto „Izazovi i perspektive u mlekarstvu“, u okviru ciklusa „Budućnost hrane: Od semena do piksela kako nauka, tehnologija i kultura oblikuju naš tanjir“. Događaj su zajednički organizovale Evropska kuća Niš i Naučni klub Centra za stručno usavršavanje Niš, u partnerstvu sa Mlekarskom školom u Pirotu, koja je ujedno bila i domaćin skupa.
Mlekarstvo je najveća pojedinačna grana stočarstva u Srbiji i čini 35 do 40% stočarske i 10 do12% ukupne poljoprivredne proizvodnje koja doprinosi sa blizu 7% nacionalnog BDP-a. Oko 150.000 gazdinstava ostvaruje mesečni prihod od mleka, što ovaj sektor čini jednim od stubova ruralne ekonomije. Istovremeno, sektor se nalazi na raskrsnici: između tradicije i novih tehnologija, malih porodičnih farmi i zahteva tržišta, rastućih troškova i potrebe za modernizacijom.
Podatke o stanju sektora predstavio je Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije. Statistika otkriva dubok jaz između Srbije i EU. Prosečan prinos po kravi u Srbiji iznosi od 3.000 do 3.500 litara godišnje dok je u EU taj prosek od 7.000 do 8.000 litara. Prosečno stado u Srbiji broji 2,8 grla, nasuprot 20 do 30 grla u EU. Čak 97% od ukupno 155.000 farmi ima manje od 10 muznih krava, što Srbiju svrstava u red najfragmentiranijih mlečnih sektora u Evropi.
Strukturni problemi ogledaju se i u spoljnotrgovinskoj razmeni: Srbija uvozi tvrde sireve, maslac i mleko u prahu po prosečnoj ceni od 3,07 eura po kilogramu, dok izvozi jogurt, pavlaku i sveže sireve po 1,7 eura za kilogram.
Na okruglom stolu su govorili i zvaničnici iz državnih institucija i EU. Nadia Kjučukova, menadžerka programa za poljoprivredu i ruralni razvoj Delegacije EU u Srbiji, naglasila je da su EU standardi realno dostižan cilj.
„Ovaj sektor je izuzetno važan i želeli bismo da vidimo njegov razvoj u skladu sa zajedničkim razvojem evropske poljoprivredne politike, sa sve striktnijim standardima u oblasti bezbednosti hrane i veterinarstva. Verujemo da ovo može da se postigne i nadamo se da će poljoprivrednici u Srbiji iskoristiti šanse iz IPARD-a i drugih EU fondova“, naglasila je ona.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Nenad Katanić istakao je da je Ministarstvo aktivno uključeno u rešavanje problema na tržištu mleka, posebno u delu otkupnih cena i odnosa između proizvođača, prerađivača i trgovaca.
„Podrška kroz IPARD program, ali i podrška kroz nacionalni budžet, našim farmerima je izuzetno važna. Siguran sam da će naši poljoprivrednici, kada postanemo ravnopravna članica EU, biti spremni da budu konkurentni sa našim proizvodima“, rekao je Katanić.
Posebno je istaknuta reputacija pirotskog kraja kao prepoznatljivog proizvođača ovčijeg mleka i kačkavalja, koji bez poteškoća nalazi put do inostranog kupca.
Mlekarska škola u Pirotu svakodnevno prerađuje između četiri i pet i po tona mleka i aktivno čuva tradiciju pirotskog kačkavalja, dok se istovremeno suočava s padom interesovanja mladih za poljoprivredne profile.
„Gde se postavljaju nova pitanja, tu se rađaju i nova rešenja. Kao obrazovna ustanova, naš zadatak je da širimo znanje i podstaknemo mlade da se opredele za ovu oblast“, rekao je Nenad Đorđević, direktor Mlekarske škole u Pirotu.
Naučnu dimenziju rasprave oblikovala su dva ugledna akademska stručnjaka – prof. dr Jelena Miočinović, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, jedne od vodećih institucija u oblasti prehrambenih nauka u Srbiji, doprinela je diskusiji stručnim uvidom u preradu mleka i standarde kvaliteta. Prof. dr Vladimir S. Kurćubić, dekan Agronomskog fakulteta u Čačku, ukazao je na širu sliku izazova – od tržišnih poremećaja i uvozne konkurencije do potrebe za razvojem proizvoda sa dodatom vrednošću.
„Razvoj brendiranih domaćih proizvoda i bolja zaštita mogu značajno doprineti jačanju sektora i otvaranju novih tržišta“, ocenio je Kurćubić, dodajući da je unapređenje obrazovanja – i srednjoškolskog i visokoškolskog – ključni preduslov za dugoročnu konkurentnost.
Stručnjaci su predložili ukidanje ograničenja za podsticaje po broju grla i hektarima, vezivanje premija za mleko za kvalitet umesto samo za mlečnu mast, postepeno usklađivanje sa EU higijenskim standardima i jačanje savetodavnih službi. Posebno je istaknuta i potreba za boljom koordinacijom između ministarstva poljoprivrede i ministarstva prosvete kako bi srednje i specijalizovane škole poput pirotske Mlekarske škole bile bolje prilagođene potrebama sektora.
Učesnici okruglog stola bili su saglasni u ključnom zaključku: bez ulaganja u obrazovanje i motivisanja mladih da se bave poljoprivredom, nema dugoročnog razvoja mlekarstva u Srbiji.