Slatkovodne ribe igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i stabilnosti vodenih ekosistema. One doprinose kruženju hranljivih materija, strukturi staništa i protoku energije u vodenim ekosistemima. Slatkovodne ribe služe i kao predatori i kao plen, osiguravajući ravnotežu u lancima ishrane. Pored toga, one podržavaju niz ekosistemskih usluga, uključujući obezbeđivanje hrane za ljude i druge životinje, rekreativni ribolov, doprinos očuvanju kvaliteta vode i kontrolu populacija štetočina. Bogata biodiverznost ribljih vrsta od suštinskog je značaja za otpornost slatkovodnih ekosistema, omogućavajući im da izdrže i oporave se od promena u životnoj sredini.
Uprkos njihovoj važnosti, riblje vrste u evropskim slatkovodnim ekosistemima suočavaju se s brojnim pretnjama koje dovode do značajnog opadanja njihovih populacija. Faktori poput zagađenja, prekomernog ribolova, degradacije staništa i klimatskih promena ozbiljno ugrožavaju biodiverzitet riba. U Srbiji su posebno ugrožene pojedine endemske vrste riba. Na primer, dunavski losos (Hucho hucho) trenutno je na IUCN-ovoj Crvenoj listi klasifikovan kao ugrožena vrsta zbog fragmentacije staništa, zagađenja vode i izgradnje brana koje ometaju njegove migratorne puteve. Slično tome, kečiga (Acipenser ruthenus), manja vrsta jesetre, klasifikovana je kao ranjiva vrsta, prvenstveno zbog prekomernog izlova i degradacije staništa. Napori na očuvanju ovih vrsta ključni su za zaštitu njihovih populacija i neprocenjivih ekosistemskih funkcija koje podržavaju.
Samo u Dunavu, jednoj od najvećih reka u Evropi, živi oko 70 vrsta riba. Zovemo ih „divlje“ ribe jer je netaknuta, „divlja“ voda u evropskim rekama i jezerima njihovo prirodno stanište. U Evropskoj kući u Beogradu, zainteresovani mogu da upoznaju stanare reka na Starom kontinentu, u Kućici za ribe. One žive složno, a o njima se redovno i pažljivo brinemo.
Spisak stanara:
- • Klen (Squalius cephalus) – izvanredna mogućnost prilagođavanja
- • Šaran (Cyprinus carpio) – svaštojed i veoma proždrljiv
- • Babuška (Carassius gibelio) – voli mirnije tokove i stajaće vode
- • Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus) – jarko žutih očiju i crvenog repa
- • Krupatica (Blicca bjoerkna) – živi u velikim rekama i hrani se pri dnu
- • Deverika (Abramis brama) – živi u jatima sa ribama istog uzrasta
- • Sunčanica (Lepomis gibbosus) – prelepog izgleda, došla u Evropu iz akvarijuma iz SAD-a
- • Grgeč ili bandar (Perca fluviatilis) – ne bira, može živeti u bilo kojoj vodi
- • Bodorka (Rutilus rutilus) – voli mirnije vode i prisutna je u svim rekama u Evropi
Evropska unija i Srbija rade zajedno na očuvanju reka i zaštiti riba. Ulaže se u projekte za:
- • smanjenje zagađenja,
- • unapređenje staništa,
- • podizanje svesti o važnosti ribljeg biodiverziteta.
EU podržava zaštitu životne sredine u regionu kroz Zelenu agendu za Zapadni Balkan. Zelena agenda će doprineti i naporima za dekarbonizaciju i ispunjavanje ciljeva iz Sporazuma o klimi iz Pariza, smanjenju zagađenja životne sredine – vazduha, zemljišta i voda, kao i usaglašavanju sa pravnim tekovinama EU u svih pet oblasti obuhvaćenih Zelenom agendom: dekarbonizacija, energetska efikasnost i smanjenje industrijskih emisija;
- • cirkularna ekonomija za efikasno korišćenje resursa i industrijsku simbiozu;
- • smanjenje zagađenja životne sredine sa fokusom na kvalitet vazduha;
- • zaštita i investiranje u biodiverzitet i ekosisteme;
- • održivi prehrambeni sistemi i ruralni razvoj.
Rešenja za zelenu tranziciju Srbije
EU prepoznaje značaj povezanosti reka za populacije riba i preduzima korake kako bi se rešila fragmentacija evropskih reka:
- • Evropski zeleni dogovor i, u širem kontekstu, Zelena agenda za Zapadni Balkan predstavljaju ključne političke okvire za rešavanje ovog pitanja.
- • Strategija za biodiverzitet do 2030. godine postavila je cilj da se najmanje 25.000 km reka vrati u stanje slobodnog toka do 2030. godine.
- • Zakon o obnovi prirode, koji je nedavno odobren, obavezuje se na obnovu 25.000 km reka sa slobodnim protokom širom Evrope do 2030. godine.
- • Okvirna direktiva o vodama (čijem usklađivanju teži i Srbija) ima za cilj obezbeđivanje čiste vode i očuvanje vodenih ekosistema.